Loading
Loading


Rekonstrukcija zgrade nekadašnje Državne štamparije, kasnije sedišta Beogradskog izdavačko grafičkog zavoda, predstavlja primer revitalizacije industrijskog i modernističkog nasleđa, u kojoj su arhitektonske, kulturne i ekološke vrednosti usklađene sa zahtevima savremenog poslovanja. Kao jedno od ključnih ostvarenja srpskog međuratnog modernizma i deo trilogije arhitekte Dragiše Brašovana, zgrada poseduje izuzetnu prostorno-oblikovnu, konstruktivnu i simboličku vrednost, što je rekonstrukciju učinilo kompleksnim projektantskim zadatkom.
Osnovni problem revitalizacije zgrade bio je u nalaženju adekvatne namene za objekat, one koja bi ponudila kako finansijsku održivost, tako i očekivanu funkcionalnost u narednim decenijama. Zadatak arhitekte bio je da dokaže da je poslovanje primerena funkcija za ovaj spomenik kulture.