Časopis „Prostor“

Zvučat ce pomalo nevjerojatno, ali časopis Prostor kojega izdaje Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu jedini je znanstveni časopis iz područja arhitekture i urbanizma u Hrvatskoj (i širem okruženju), iako neki u tu kategoriju pokušavaju “ugurati” i ugašeni strukovni časopis Arhitektura. Danas je Prostor redovito indeksiran u vrlo selektivnoj i svakako najuglednijoj svjetskoj bazi znanstvenih informacija Web of Science (WoS), no i u brojnim drugim međunarodnim referencijskim izvornicima.

Tijekom 21 godine njegova postojanja ukupno je objavljeno 46 broja u 41 odvojenom svezaku. Prostor od prvih dana postojanja objavljuje znanstvene članke iz svih grana arhitekture i urbanizma, ali i drugih srodnih znanstvenih područja (povijesti umjetnosti, arheologije, etnologije, sociologije, geografije, građevinarstva, geodezije, šumarstva, dizajna…), naravno ukoliko su članci vezani uz osnovne grane.

Zamisao o postojanju ovakvog tipa časopisa postavljena je još 1993. kada je prof. Ante Marinović-Uzelac, tadašnji dekan zagrebačke arhitekture, utemeljio Prostor te je osam ‘konstitutivnih’ godina proveo na njegovu čelu kao glavni i odgovorni urednik. Uz ugledne profesore s matičnoga fakulteta dodatna vrijednost koju svaki časopis sa željom da bude internacionalno prisutan mora imati jest međunarodno uredništvo u koje su već u ranim brojevima bila uključena imena poput prof. Borisa Podrecce (TU Stuttgart), prof. emeritusa Francisa Violicha i prof. Nezara AlSayyada (oba s UC Berkeleya, San Francisco), te Fedje Košira s ljubljanskog fakulteta.

Ante Marinović Uzelac uredničku je palicu 2001. prepustio prof. Mladenu Obadu Šćitarociju (akadamik). Šćitarocijevi ciljevi bili su jasno postavljeni: da časopis redovito izlazi dva puta godišnje u lipnju iprosincu (samo je prvo godište 1993. bilo deklarirano s 4 broja godišnje, a dalje su do 2001. kontinualno objavljivana po dva sveska, do tada u neredovitim periodima), zatim da se poveća broj relevantnih znanstvenih članaka (i to ne samo domaćih, već i inozemnih autora), te da časopis bude dvojezičan, hrvatsko-engleski.

Dolaskom Šćitarocija pridruženi su novi članovi internacionalnog uredništva koji su najavljeni kao poveznica sa svjetskim arhitektonskim školama, posebno s europskim sveučilištima u trenutku kada je bilo aktualno usklađivanje s Bolonjskom deklaracijom. Uključena su ugledna imena i sa europskih, i sa američkih sveučilišta: Joan Busquets (profesor na GSD Harvard), Akos Moravánsky (profesor teorije arhitekture na ETH Zürich), Robert Upton (Kraljevski urbanistički institut u Londonu) i Donatella Mazzoleni (profesorica s Arhitektonskog fakulteta u Napulju). Tokom godina međunarodni je odbor dodatno ‘ojačan’ dovođenjem još nekih vrhunskih teoretičara pa su se redakciji pridružili profesor teorije i povijesti arhitekture Rudolf Klein iz Budimpešte i prof. Emerit. Udo Kultermann (preminuo prošle godine) s Washington University, St. Louis. Ideja časopisa s tako formatiranim uredništvom bila je objavljivati samo prethodno neobjavljene članke istraživačkog prosedea, ali osim bloka znanstvenih članaka objavljuju se i kraći prilozi (rubrika “Aktualno”) u kojima se donose za fakultet važne vijesti, prikazi knjiga, skupova i izložbi. Na kraju godišta uvijek je pedantno obrađena kronika Fakulteta, a publiciraju se i sažeci magistarskih i doktorskih radova.

U lipanjskom broju za 2013. uredništvo je Prostora napravilo korisnu stvar za svakog istraživača – retrospektivnu bibliografiju svih do tada objavljenih članaka, počevši od 1993. godine. Iako se u ovakvom tipu časopisa pretpostavlja objava primarno teorijskih radova s područja arhitekture, tematski gledano, takvi tekstovi čine samo 2,5% ukupnog broja članaka u 20 godina postojanja casopisa (što je poražavajuća istina), dok je dominantno zastupljena tematika razvoja arhitekture i urbanizma i obnove graditeljskog naslijeđa (cca 45%). Znatan je i udio tekstova o urbanističkom i prostornom planiranju (27,2%), nešto je manje tema o metodologiji arhitektonskog projektiranja (15,8%), a priloga s problematikom vrtne i pejsažne arhitekture ima tek 5%. Za jedan međunarodno etablirani časopis mozda i nije afirmativan podatak da su do sada čak 60% autora bili nastavnici s matičnog fakulteta, mnogo manje s drugih ustanova, a da su inozemni autori objavili tek 16 % ukupne produkcije, međutim zadnjih je godina primjetan trend porasta priloga iz brojnih zemalja.

Tajnik redakcije a potom i izvršni urednik od prvih je dana bio dr. Zlatko Karač, inače još kao asistent “idejni začetnik” Prostora i jedan od članova osnivačkog tima iz 1993., koji je od kraja prošle godine kao prodekan za znanost AF preuzeo i ulogu glavnoga i odgovornog urednika. Časopis je u ova dva desetljeća jako napredovao i sigurno će se to i nastaviti, jer kako su godine odmicale, Prostor se razvio u jednu hyperadvanced inačicu povećanjem kvalitete i kvantitete u broju članaka i broju poznatih imena uredništva te osobito po međunarodnim postignućima, pa bi mu se naslov već mogao promijeniti u Super- ili MegaProstor. Naime, brojevi nerijetko već dosežu i do 250 stranica, što je opseg jedne ozbiljne knjige, a ne više samo časopisa. Kako bi se povećanje obujma lakše pratilo, dogodila se i promjena u oblikovanju časopisa (koje je isprva potpisivao dizajner Nikola Žinić), pa je nakon 2001. napravljena prilagodba u tisku i dimenzijama te preglednosti prijeloma kako bi se osigurala visoka vizualna kvaliteta (novi dizajn postavio je dizajner Sasa Stubičar).

Takvo “cvjetanje” članaka, raznolikih tema i pozamašnog opsega tekućih brojeva zaustavljeno je iz financijskih razloga posljednjim prosinačkim brojem 2013. godine. Osim limitiranja broja članaka i smanjenja opsega, uvedene su i autorske kotizacije, što su mnogi primili s neodobravanjem iako je to uobičajena praksa u mnogim najuglednijim (ali i niže rangiranim) svjetskim časopisima, i to u svim područjima znanosti. To što je do sada bilo besplatno (a ljudi su se naviknuli na tu komociju), ubuduće će barem dijelom trebati i platiti, kao što je to, uostalom, uobičajeno na kongresima i konferencijama koje dodatno iziskuju i znatno veće “kolateralne” troškove oko kojih ipak nitko od autora ne postavlja pitanja.

Prostor i dalje ima misiju promicanja znanosti i novih istraživanja na području arhitekture i urbanizma i stoga održava jasan odmak od mogućih komercijalnih koncepata, ali da zbog financijskih deficita ne bi doživio sudbinu drugih arhitektonskih časopisa u Hrvatskoj (poput ugašenoga ČIP-a i Arhitekture), ovo mu je za sada jedini izlaz. Zauzvrat, Prostor nudi besplatna on line izdanja gdje su na Web stranici Fakulteta dostupni svi do sada izašli brojevi, s mogučnošću pretraživanja po godištima, rubrikama, člancima i autorima.

Alen Žunić
PROSTOR
Prostor
Prostor
Prostor
Prostor




Uključi se u diskusiju
Dosadašnji komentari (0)

Ili se uloguj:


*Komentari se pregledaju pre objavljivanja